Društvo

Feljton „Krvave balkanske milijarde“: Rat je bio kulisa za pljačku

Priredila: D. Bg. P.

Beogradski glas – „Financijski Balkanekspres: Beograd ‒ Zagreb ‒ Cipar ‒ Pariz ‒ London ‒ Lichtenstein ‒ Klagenfurt“ naslov je poglavlja u knjizi „Krvave balkanske milijarde“ hrvatskog novinara Domagoja Margetića. Kroz dokumentaciju i razgovore sa akterima događaja on rekonstruiše mehanizam kojim je pre, tokom i posle rušenja SFR Jugoslavije opljačkano oko 150 milijardi evra.

„Temelj ovog tranzicijskog financijskog sistema, kroz koji su pljačkani porezni obveznici Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH, te Crne Gore, nastao je još tijekom 80-ih godina, kada su društvene banke s područja bivše Jugoslavije osnivale inozemne banke u svojem vlasništvu, poput ’Banque Franco Yugoslav’ u Parizu i ’Anglo Yugoslav Bank Limited’ u Londonu, LHB banka, koje su već tada služile za izvlačenje novca iz velikih društvenih poduzeća, društvenih banaka i državnog proračuna (budžeta) na republičkim i saveznoj razini“, piše Margetić. „Nakon 1990. te su iste nominalno strane banke, ali u vlasništvu sada pretvorenih i privatizovanih banaka u Hrvatskoj i Srbiji, postale glavni nositelji financijske, logističke infrastrukture preko koje je novac iz balkanskih država završavao na offshore tvrtkama, tajnim računima i tajnim fondacijama u inozemstvu.“

Ratni dogovor Milošević – Tuđman

Uz opasku da su političke elite Beograda i Zagreba od 1992. do 1995, tokom oružanog sukoba u Hrvatskoj, uredno dokapitalizovale te ino-banke u zajedničkom vlasništvu i da su, preko njih, prebacivale budžetski novac na izdvojene tajne račune, koje je kontrolisala mreža tajnih poverenika, Margetić kaže da su tako izneta tri i po godišnja budžeta Hrvatske, Srbije, BiH, delom i Slovenije.

„Zdrava logika govori u prilog tome da bi bilo apsolutno nemoguće provesti pljačku takvih razmera, a da o tome na razini balkanskih elita nije postojao određeni dogovor“, nastavlja Margetić. „Najbitnije, međutim, od svega jest to što je kao kulisa ovih dogovora, kao način prikrivanja dogovorenih tranzicijskih operacija na Balkanu, morao postojati i dogovor o ratu, što ujedno i objašnjava zbog čega političke elite 90-ih godina ’nisu bile u stanju’ spriječiti izbijanje ratnih sukoba u Hrvatskoj i BiH… Ovako im je rat poslužio kao savršena kulisa za ono što su donedavno smatrali svojim savršenim zločinom, kojeg nitko, nikada i nigdje neće procesuirati.“

Osim mnoštva dokumenata koje citira, potvrdu za to Margetić je dobio i od Borke Vučić, „najviše pozicioniranog insajdera, posebno jer je i osobno sudjelovala u stvaranju i izgradnji ovog sistema, znala detalje o tranzicijskim i ratnim dogovorima Zagreba i Beograda, odnosno Tuđmana i Miloševića“.

„Zadnjih godina života Borka Vučić bila je u velikoj mjeri razočarana odnosom vlasti u Beogradu prema njoj osobno i onome što je smatrala i bila uvjerena da je radila za Srbiju tijekom 90-ih i početkom 2000-ih“, piše Margetić. „Vučić je bila svjesna da je ono što zna jednako opasno i za Zagreb i za Beograd, ali i da je još opasnije za hrvatske i srbijanske tranzicijske tajkune, čija su poslovna carstva izgrađena kao infrastruktura za pranje prljavog tranzicijskog novca“.

Posle Tuđmanove smrti i pada Miloševića, zbog „očaranosti kulisama političkih promjena“ u kojima je izbrisana dotadašnja politička nomenklatura u Hrvatskoj i Srbiji, naivno se poverovalo da su nestali i „oni koji kontroliraju novac, financijske i ekonomske tokove u dvije države“. Borka Vučić je „o njima znala sve“. Mogla je da ugrozi „njihovu hijerarhiju i arhitekturu moći“ i da u pitanje dovede „balkanski tranzicijski poredak građen tijekom 90-ih i početkom 2000-ih… Za tajkune i mafiju Vučić je bila naprosto prevelik i preozbiljan poslovni rizik“.

Sa Vučićevom se Margetić zadnji put čuo u drugoj polovini jula, kad ga je pozvala da dođe i snimi njen „ekskluzivni veliki intervju o svemu što je znala, posebno o tranzicijskim tokovima novca i tzv. Miloševićevim računima, te o tajnim srbijansko-hrvatskim financijsko-poslovno-kriminalnim operacijama tijekom 90-ih“. I da mu dâ ostatak dokumenata. Susret je dogovoren za septembar, ali je ona u međuvremenu stradala u saobraćajki. Autor je ispoštovao Vučićkinu želju da za njenog života ne objavljuje informacije i dokumenta koja mu je dala, to je sada deo ove knjige.

Borka Vučić: „Prestara sam da lažem“

„’Dobro si osjetio da je afera Hypo ključ cijele balkanske priče, ključ tajne raspada Jugoslavije’, rekla mi je Borka Vučić prilikom jednog od naših prvih susreta u Beogradu u jesen 2007. godine“, citira Margetić. „’Nije sve počelo u Hypu, ali je tamo sve završilo. Ta priča otkriva pozadinu svega što se na Balkanu zbilo zadnjih godina… Imam jedno važno pitanje za vas. Možete li podnijeti da sve vaše moguće iluzije o ratu za slobodu, nezavisnost i visoke nacionalne ciljeve samo tako padnu u vodu’, rekla mi je tada Vučićeva.“

Nasmejala se na njegovo oprezno odobravajuće klimanje glavom.

„Prestara sam da lažem“, citira dalje Vučićevu. „Da mislim lagati i podmetati, ne bih zvala vas i sigurno ne bih pristala na ovaj sastanak. Održala bih press konferenciju, pa lagala i svi bi to na ovaj ili onaj način prenijeli… Svi bi oni htjeli da sad Borka bude kriva za sve. Za svaki dolar kiparskih para. Kriva sam jedino jer sam mislila da to radim za Srbiju… Nije Đinđić znao u što dira kad je tražio da se istraže kiparske pare. Bio je naivan u tom pogledu i nikako nije razumio koliko se velika priča krije iza toga… Surađivala sam na toj istrazi i vodila članove istražne komisije na Kipar, objašnjavala im kako su išle te pare i gdje su završavale. Samo Đinđić nije mogao razumjeti da je cijela ta priča i istraga traga novca vodila preko Zagreba, prema ozbiljnim igračima… Miloševićeve pare nisu prali ni Rusi, ni Grci, ni Kinezi, nego Hrvati, i to usred rata, pa do Miloševićevog pada, a i poslije, i onda kad ja više nisam imala kontrolu nad povjereničkim računima. Đinđić nije mogao da razumije pravu dimenziju cijele priče i to ga je na kraju došlo glave.“

Margetić navodi da je i tada, 2007, Borka Vučić u „malom, ručnom notesu, punom rukom ispisanih bilježaka, čuvala podatke o računima koje je kontrolirala, podatke o šiframa i kodovima povjereničkih računa, korisničke podatke o tajnim računima na Cipru, u Lichtensteinu, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Austriji, kao i podatke o tajnim skrbničkim računima koje je kao povjerenica sa strane srbijanskih predstavnika kontrolirala preko ’Zagrebačke banke d. d. Zagreb’“.

„Sve sam ove podatke dala na korištenje i novoj vlasti u Srbiji, nakon smjenjivanja Slobodana Miloševića“, citira dalje Margetić. „Ništa im nisam zatajila, niti sakrila. Ali baš ništa. Pa ipak, nakon provedene istrage, Mlađan Dinkić je tvrdio kako nikakvi novci nisu pronađeni i kako su ’Miloševićevi računi’ bili ispražnjeni. Možda Miloševićevi računi i jesu bili prazni, ali računi Srbije nisu bili…“

Margetić dodaje da je sličnu priču 2010. čuo od Velimira Ilića, poslanika, koji ga je pozvao da mu u Skupštini Srbije prezentuje rezultate istraživanja o utajenim vlasničkim pravima Srbije na deonicama „Zagrebačke banke“. Predstavio je dokaze, kaže, a Ilić je rešio da o svemu obavesti javnost i zatraži da skupštinski anketni odbor ispita ko se i kako u ime Srbije odrekao kapitala u jednoj od najvećih hrvatskih poslovnih banaka. „Velja je, međutim, kasnije kao jedan od ministara ušao i u naprednjačku vladu Aleksandra Vučića i Ivice Dačića… i očekivano naglo izgubio interes za slučaj ’Zagrebačke banke’.“

(Kraj u sledećem broju)

Beogradski Glas

Beogradski Glas

1
Leave a Reply

avatar
2500
1 Comment threads
0 Thread replies
0 Followers
 
Most reacted comment
Hottest comment thread
0 Comment authors
Recent comment authors
  Subscribe  
newest oldest
Notify of
trackback
Feljton „Krvave balkanske milijarde“: Rat je bio kulisa za pljačku | BHpress

[…] . Možda Miloševićevi računi i jesu bili prazni, ali računi Srbije nisu bili…“ Izvor: http://beogradski-glas.rs/drustvo/feljton-krvave-balkanske-milijarde-rat-je-bio-kulisa-za-pljacku/ (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({}); — (adsbygoogle = window.adsbygoogle […]

Direktno

Beogradski glas

Dobra vest

Naslovna za sredu 04. 12. 2019.

Loša vest

Uzbunjivač

Beogradski glas

Podržite nas. Lajkujte našu Facebook stranicu

 

Like!